Prilikom izbora studijskog programa važno je da odaberete onaj studij koji želite. Osim toga, važno je da razmišljate o tome da li ćete po završetku studija uspjeti da pronađete odgovarajući posao. U vrijeme velike nezaposlenosti u Republici Srpskoj i okruženju, morate da vodite računa o tome da se nakon završetka studija zaposlite u jednoj dobroj ustanovi, te da radite posao za koji ste se školovali.
Studij fizike predstavlja dobar izbor koji omogućava istovremeno da upoznate jednu interesantnu oblast i u njoj postanete stručnjak, ali i da u toj oblasti nađete posao!
U Republici Srpskoj nema niti jednog nezaposlenog fizičara ni profesora fizike. Osnovne i srednje škole su još uvijek u deficitu sa nastavnim kadrom iz fizike. Pored mogućnosti da radite u prosvjeti, fizika vam pruža mogućnost da radite i u mnogim drugim institucijama, naročito zdravstvenim. U svijetu veliki broj fizičara takođe radi i u privredi. To su uglavnom dobri i dobro plaćeni poslovi.
U Evropi su programi za master i doktorske studije iz fizike vrlo atraktivni, a naši najbolji studenti su dobili stipendije za školovanje na najprestižnijim evropskim univerzitetima (uključujući i Kembridž).
Najvažnije djelatnosti Studijskog programa fizike
Studijski program fizike postoji od 1994. Broj studenata fizike je posljednjih godina značajno porastao i trenutno ih ima preko 100.
Studentima fizike su na raspolaganju tri učionice-laboratorije, a nastava iz upotrebe računara u fizici odvija se u računarskom kabinetu. Pored toga posjedujemo i manji sopstveni računarski kabinet.
Na studijskom programu je zaposleno 7 nastavnika i 2 asistenta u stalnom radnom odnosu, kao i dva laboranta. Osim toga, u nastavi na trećoj i četvrtoj godini studija učestvuje još nekoliko nastavnika koji dolaze sa fakulteta i instituta iz Beograda, Novog Sada i Niša. Neki od njih su među vodećim fizičarima u svojim oblastima u Srbiji.
Terenska nastava
Terenska nastava koja se izvodi na trećoj i četvrtoj godini studija, sastoji se od posjeta institucijama u Beogradu koje se bave fizikom i astronomijom: Fizički fakultet, Institut za fiziku, Institut za nuklearne nauke Vinča i Astronomska opservatorija. U toku posjeta uglavnom se razgleda laboratorijska oprema koju Prirodno-matematički fakultet u Banjoj Luci ne posjeduje, ali se takođe izvode i neke laboratorijske vježbe. Terenska nastava sastoji se od dvodnevne stručne ekskurzije na III godini i petodnevne stručne ekskurzije na IV godini.
Prvi ciklus
Na prvom ciklusu studija fizike studenti stiču fundamentalna znanja iz fizike, što omogućava prilagođavanje problemima sa kojima će se susretati kao profesionalci. Na nastavnom smjeru studenti savladavaju znanja koja će ih kasnije činiti stručnim profesorima fizike. Na opštem smjeru studenti stiču nešto šira znanja iz fizike. Temeljna znanja koje studenti stiču na ovom smjeru su odličan preduslov i za nastavak školovanja i stručnog usavršavanja, kako u užem okruženju, tako i širom Evrope i svijeta.
Prijemni ispit za prvi ciklus Studijskog programa fizike
Kao preduslov upisa na Studijski program, polaže se prijemni ispit iz fizike. Na prijemnom ispitu mogu se naći pitanja i zadaci iz sljedećih oblasti: mehanike, termodinamike, elektromagnetizma, optike i osnova atomske fizike. Pitanja i zadaci su iz srednjoškolskog gradiva, a prilagođeni su i kandidatima koji su u srednjoj školi slušali fiziku samo dvije godine.
Kandidati na prijemnom ispitu dobijaju 25 pitanja. Za svako pitanje su ponuđeni odgovori, od kojih je samo jedan odgovor tačan. Tačan odgovor na jedno pitanje nosi 2 bod. Najviše se može osvojiti 50 bodova. Da bi kandidat položio kvalifikacioni ispit, potrebno je da osvoji najmanje 15 bodova. Vrijeme za izradu je 2 sata.
Da bi pitanje bilo priznato kao tačno, potrebno je da iz liste sa ponuđenim odgovorima bude izabran (zaokružen) samo tačan odgovor.
Na prijemnom ispitu nije dozvoljena upotreba bilo kakvih pomoćnih sredstava (formule, tablice, sveske, knjige…), osim kalkulatora. U slučaju eventualnog izlaska sa ispita, kandidati nemaju pravo da se vrate i nastave ispit. Za vrijeme prijemnog ispita zabranjena je komunikacija između kandidata i komentarisanje zadataka. Narušavanje regularnosti prijemnog ispita i kršenje pravila rezultuje diskvalifikacijom kandidata koji to radi.
Rezultati prijemnog ispita zajedno sa rang listama se objavljuju na internet stranici Prirodno-matematičkog fakulteta, kao i oglasnog tabli Studijskog programa u roku koji je propisan konkursom.
Smjerovi na Studijskom programu fizike – prvi ciklus
Na prvi ciklus studija na Studijskom programu fizike studenti se mogu upisati na jedan od sljedećih smjerova:
- Nastavni smjer – obrazovni profil diplomiranii profesor fizike – 240 ECTS,
- Opšti smjer – obrazovni profil diplomirani fizičar – 240 ECTS.
Nastavni smjer je četvorogodišnji studij, a studenti se odlučuju za ovaj smjer ukoliko žele da rade kao nastavnici fizike u srednjim ili osnovnim školama.
Važno je napomenuti da su prve dvije godine za oba smjera potpuno identične. Često se dešava da studenti prelaze sa jednog smjera na drugi. Prilikom prepisa, svi položeni ispiti na jednom od ova dva smjera se priznaju i na drugom smjeru.
Opšti smjer je namijenjen studentima koji žele da steknu dublja znanja iz fizike, te da se po završetku fakulteta bave naučno-istraživačkim radom, ili žele da postanu profesionalci u oblastima kao što su medicinska ili radijaciona fizika. Studenti koji su uspješno završili ovaj smjer mogu da svoje dalje školovanje nastave u inostranstvu, kako u neposrednom okruženju tako i dalje. Fizika je cijenjena naučna oblast u Evropi i čitavom svijetu, a naši studenti relativno lako dobijaju stipendije na prestižnim inostranim univerzitetima.
Drugi ciklus – obrazovni profil master nastave fizike
Studijski program fizike upisuje studente i na drugi ciklus studija.
Cilj studija je da studente osposobi za rad na poslovima obrazovanja na kojima se zahtijeva povećan nivo užih stručnih znanja, znanja iz oblasti metodike nastave fizike i opštih didaktičkih znanja te poveća osposobljenost završenih studenata studenata prvog ciklusa u upotrebi novih tehnologija u nastavi fizike.
Završeni student drugog ciklusa studija fizike će
- steći znanja o savremenim trendovima u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici, astronomiji, programiranju, metodici nastave fizike, kao i korištenju savremenih tehnologija u nastavi fizike,
- biti osposobljen za samostalnu priomjenu znanja, analiza i unapređivanje oblika i metoda rada koji se koriste u savremenoj nastavi fizike.
Predviđeno vrijeme trajanja diplomskih akademskih studija na Studijskom programu fizike je dva semestra, odnosno jedna akademska godina. Studije se organizuju kao redovne, a način izvođenja studija je obrazovanje u sjedištu. Svaki semestar traje 15 sedmica, a dva semestra čine jednu akademsku godinu. Ukupan broj ECTS bodova po semestru je 30, tako da student tokom jednogodišnjeg ciklusa ostvari ukupno 60 ECTS bodova.
Završni (master) rad student može da prijavi u skladu sa odredbama Pravila studiranja na I i II ciklusu studija.
Svi predmeti su jednosemestralni. Broj ECTS bodova i fond sati za pojedine predmete zavise od specifičnosti svakog predmeta.
Master rad podrazumijeva naučno –istraživački i samostalni rad studenta. U oviru master rada student treba primijeniti stečeno teorijsko znanje na rješavanje postavljenih problema, pri čemu bi u punoj mjeri trebale doći do izražaja istraživačke i analitičke sposobnosti kandidata.
Metode izvođenja nastave navedene su u sadržaju svakog predmeta. Kao metode izvođenja nastave koriste se predavanja, računske i teoretske vježbe, a predviđene su i domaće zadaće kao vid samostalnog rada studenata.
Tokom trajanja semestra, u okviru svakog predmeta predviđene su provjere znanja studenata u obliku testova. Takođe, za svaki predmet predviđen je završni ispit koji se organizuje u pismenoj ili usmenoj formi.
Uslovi za upis na drugi ciklus Studijskog programa fizike
Uslov za upis je završen prvi ciklus studija fizike, što podrazumijeva ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova i prosječnu ocjenu najmanje 7,5. Drugi ciklus mogu upisati i kandidati koji su završili druge studijske programe koji imaju najmanje 70% komplementarnih nastavnih sadržaja.
Rang lista kandidata se utvrđuje na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija i rezultata prijemnog ispita.
Prijemni ispit na drugi ciklus Studijskog programa fizike
Kandidati koji žele da se upišu na drugi ciklus Studijskog programa fizike polažu prijemni ispit iz fizike i engleskog jezika.
Pitanja i zadaci za prijemni ispit se zadaju iz gradiva sljedećih predmeta sa osnovnih studija: Mehanike, Termodinamike, Elektromagnetizma, Optike, Osnova strukture materije, Teorijske mehanike, Elektrodinamike i Kvantne mehanike.